Stranica za istinu

Otvoreni prostor za slušanje, istinu i pomirenje

  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
You are here O nama

O emisiji Sat za istinu

Krajem 2009. i u prvoj polovini 2010. godine Radio Pan realizovao je serijal dokumentarno - debatnih emisija Sat za istinu. Tema serijala bila je je važnost utvrđivanja istine o dešavanjima u Bijeljini tokom rata, od 1992 do 1995.godine.


Bijeljina spada u ona mjesta u BiH koja su u proteklom ratu bila pošteđena uličnih borbi i ratnih razaranja. U prva četiri dana aprila 1992. godine vlast u Bijeljini preuzeli su Srbi, organizovani u jedinice teritorijalne odbrane, uz pomoć Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnjatovića Arkana. Ovi događaji i danas se različito interpretiraju, zavisno da li o njima govore Srbi ili Bošnjaci.

Da li je Bijeljina tada zauzeta ili oslobodjena, koliko je ljudi poginulotih dana aprila, da li su žrtve zločina ili uličnih borbi? Koliko je Bošnjaka ubijeno tokom ratnih godina, da li su bijeljinski Bošnjaci izbjeglice ili prognanici? Postoji li minimum činjenica o ratnoj prošlosti Bijeljine o kojima bi stavovi Srba i Bošnjaka u Bijeljini bili jedinstveni i kako doći do istine, pitanja su na koja su novinari Radija Pan tražili odgovore u emisijama Sat za istinu.

U serijalu Sat za istinu za Radio Pan su govorili:

Dragan Đurđević, predsjednik Skupštine opštine Bijeljina

Jusuf Trbić, novinar, publicistai odbornik SDA u Skupštini opštine Bijeljina

Slobodan Marković, novinar i odbornik u Skupštini Opštine Bijeljina

Dušan Tuzlančić, direktor privatog preduzeća IDEA plus

Sadik Pazarac, novinar i aktivista Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj

Svjetlana Marković, šefica ITC RTRS u Bijeljini

Salem Čorbo, predsjednik Udruženja građana povratak i održiv ostanak

Emir Musli, novinar i šef dopisništva Dnevnog avaza

Dunja Pašalić, novinarka SRNA

Slobodan Durmanović, novinar BN televizije

Mirsada Rešidović, novinarka Semberskih novina

Mirzeta Tomljanović, aktivistkinja Organizacije žena “Lara”

Miodrag Stojanović, advokat iz Bijeljine

Novak Kovačević, Okružni javni tužilac u Bijeljini

Milan Stanković, bivši inspektor SIPA

Samir Baćevac, aktivista SDA

Smilja Mitrović, predsjednica Opštinske organizacije porodica nestalih, i brojni drugi građani sa područja opštine Bijeljina.


Za emisije su obezbijeđena i autentična svjedočenja žrtava zločina i porodica žrtava.

U okviru serijala realizovane su i radio debate, što je bilo prvo javno sučeljavanje različitih istina o ratnoj prošlosti Bijeljine.

O važnosti teme u emisijama Sat za istinu naši sagovornici su rekli:

EMIR MUSLI:
Mislim da je važno govoriti oratnim zločinima, i da priča o zločinima nikada neće ni prestati. Nesretna isretna okolnost je što ratni zločini ne zastarijevaju tako da će ova priča još dugo biti aktuelna a kako naše tužilaštvo radi, neće biti završena još dugo vremena. Ja sam rat proveo ovdje u Bijeljini, ali za mnoge događaje saznao sam tek po okončanju rata i vjerovatno je još mnogo događaja bilo za koje ću teks aznavati. Pretpostavljam da je tako i sa učesnicima, za neke stvari znaju, za neke ne znaju i da je ovo prilika da čujemo mišljenja koja su različita od naših. Ovo je i način da neke stavove približimo, istina je samo jedna ma koliko naša mišljenja o nekim događajima bila različita. Govorimo o zločinima u Bijeljini i temu ne bi trebalo mnogo da širimo.

DUŠAN TUZLANČIĆ:
Sukob u Bijeljini. Neću da upotrebljavam riječ rat jer je ovdje bilo polemike za i protiv upotrebe te riječi. Što se mene tiče, zalazim u godine kada neću da budem iskonstruisan društvenom zajednicom. Nacija nema antropološko uporište, ona je društveni konstrukt. Zato ja ovdje nisam predstavnik, siguran sam neke nacije, nisam predstavnik neke političke opcije, nisam predstavnik ni neke religije, ja samovdje Dušan Tuzlančić, neko ko je građanin ovoga grada, kakva su moja uvjerenja nekad bila neka sude građani i javnost, kakva su danas to ću ja pokušati danas da ubijedim ljude.

JUSUF TRBIĆ:
Ja sam se bavio ratnim zločinima, napisao sam tri knjige o tome i nisamih pisao kao predstavnik jedne etničke grupe već u želji da objasnim ono što se dogodilo, da ostavim zabilježeno ono što se dogodilo jer mislim da je to red od nas, ne samo od mene nego i od drugih i odmah na početku zbog toga, pozdravljam jednu ovakvu inicijativu. Mislim da je ovo dragocjeno u Bijeljini. Na žalost,15 godina je prošlo, mi nismo imali nijednu ovakvu tribinu o zločinima koji su počinjeni u našem gradu što je zaista nevjerovatno.

SLOBODAN MARKOVIĆ:
Rat u Bijeljini je instalisan i sa jedne i sa druge strane. U ratu u Bijeljini su učestvovale paravojne formacije, nije bilo regularnih jedinica da kažem države BiH, možda se najkorektnije u to doba ponašala JNA, garnizon JNA, u kome su mnogi građani našli utočište, da budemo pošteni, koja je pružila nadu one noći da će neke zajedničke patrole obezbijediti mir. Na žalost, to se nije desilo i svi smo završili u jednom haosu koji je trajao tri i po, četiri godine.

SADIK PAZARAC:
Pozdravljam ovu inicijativu da se održavaju ovakvi razgovori i želio bih da u sljedećim razgovorima bude malo i šarolikiji sastav učesnika koji su bili uključeni u ona dešavanja. Mi ovdje smo manje više građani koji smo to gledali sa strane, bili smo žrtve onoga što se dešavalo.

 

Share

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osveži

STRANICA ZA ISTINU Sva prava zadrzana. Pan radio-Bijeljina i Osvit radio-Zvornik