KAD PROŠLOST PO?INJE OD DANAS
Stara je mudrost da na?in na koji pamtimo prošlost odre?uje našu budu?nost. U Bosni i Hercegovini ova stara mudrost o?ito nije zaživjela. Jer, decenijama ovdje prošlost po?inje od danas.
Ovo je još jedno izdanje emisije Stranica za istinu – pravdom do pomirenja koju zajedni?ki realizuju Pan radio iz Bijeljine i Radio Osvit iz Zvornika. U novoj emisiji istražujemo kako naše zajednice pamte prošlost i kako se sa obilježavanjem prošlosti osje?aju svi koji u Zvorniku i Bijeljini žive.
Za emisiju govore:
na?elnik za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti u Zvorniku, Milan Cvjetinovi?, predsjednik SO Zvornik Nedim ?iv?i?, ekspertkinja Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Aleksandra Leti?, i kustos Muzeja Semberija u Bijeljini, arheologinja Tanja Lazi?.
I u Bijeljini i u Zvorniku, memorijalizacija doga?aja iz prošlog rata još je podijeljeno, nacionalno „vlasništvo” o ?emu svjedo?i i kratki foto zapis:
Kultura sje?anja je na?in na koji prenosimo ono što smo preživjeli i preživljavamo našim savremenicima i budu?im generacijama. Stoga je pravo na identitet kroz kulturu sje?anja neotu?ivo ljudsko pravo.
Kako pamtimo i kako bi trebalo da obilježavamo doga?aje i stradanja iz rata 1992-95. u BiH je duboko eti?ko pitanje koje ?e odrediti budu?nost i razvoj ovog prostora. Da li ?emo se okrenuti suo?avanju sa prošloš?u, istini i pomirenju ili ?emo ostati zarobljeni u svijesti etni?ke represije i nasilja koji su bili ratna ideologija 90-tih, danas je i jedno od klju?nih politi?kih pitanja u BiH. 
Aleksandra Leti?, ekspertkinja za tranzicijsku pravdu i suo?avanje sa prošloš?u u emisiji objašnjava zašto spomenici na doga?aje iz prošlog rata podsje?aju na „obilježavanje teritorije:
„To sa spomenicima je jedna problemati?na stvar. Spomenici imaju svoj smissao ukoliko su u smislenom kontekstu postavljeni negje. Spomenik ne treba samo da sje?a, on treba da obrazuje i da upozorava. Nijedan spomenik u Bosni i Hercegovini to ne ?ini, pa ?ak ni onaj memorijal u Poto?arima koji je možda najbliži tom idealnom obliku jedne memorijalizacije. Ono što se ne dešava u Janji (kod Bijeljine) ne razlikuje se od onog što se dešava u Bijeljini, nema društvenog kosenzusa, nema razgovora, nema dijaloga šta ta?no ti spomenici u Janji i Bijeljini zna?e, koga oni predstavljaju. Mene ne predstavljaju, ne predstavljaju ni umjerene strane ni u jednoj ni u drugoj zajednici jer se ne mogu prepoznati u svemu tome. Osim da možda nekima stavljajju prst u oko i vrije?aju one druge ili upozoravaju: ne?ete vi sljede?i put nas nespremne uhvatiti, to meni više li?i na obilježavanje teritorije nego na sje?anje i educiranje mla?e generacije da se neke stvari ne ponove“.
Emisiju u mp3 formatu možete preuzeti ovdje
